Pasterizacija

To je proces u kojem se pakirana i nepakirana hrana (kao što su mlijeko i voće
sok) tretiraju se blagom toplinom, obično na manje od 100 °C (212 °F), kako bi se uklonili
patogena i produljiti rok trajanja. Proces je namijenjen uništavanju ili deaktiviranju organizama i enzima koji doprinose kvarenju ili riziku od bolesti, uključujući vegetativne bakterije, ali ne i bakterijske spore.
Proces je dobio ime po francuskom mikrobiologu Louisu Pasteuru, čije je istraživanje 1860-ih pokazalo da bi termička obrada deaktivirala željene mikroorganizme u vinu.
Enzimi kvarenja također se inaktiviraju tijekom pasterizacije. Danas se pasterizacija naširoko koristi u mliječnoj industriji i drugim prehrambenim industrijama kako bi se postiglo očuvanje hrane i sigurnost hrane
Do 1999. godine većina tekućih proizvoda je toplinski obrađena u kontinuiranom sustavu gdje se toplina može primijeniti pomoću pločastog izmjenjivača topline ili izravnom ili neizravnom upotrebom tople vode i pare. Zbog blage vrućine dolazi do manjih promjena u nutritivnoj kvaliteti i senzornim karakteristikama tretirane hrane. Paskalizacija ili visokotlačna obrada (HPP) i impulsno električno polje (PEF) su netoplinski procesi koji se također koriste za pasterizaciju hrane.